Gradjevinska perspektiva

Na gradilištu EKWPO 2027 u Beogradu, inspektori su zatekli 56 radnika iz Turske i Kine koji su radili bez dozvole, dok se izvođači radova suočavaju sa krivičnim postupcima zbog kršenja bezbednosnih propisa i Zakona o radu. Ovakvi uslovi oslikavaju obrazac koji se ponavlja na nedavnim građevinskim projektima širom Srbije, od rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu, do autoputeva i stanica otvorenih bez odgovarajućih dozvola, gde brzina i politički prioriteti imaju prednost u odnosu na bezbednost radnika i na regulatorni nadzor. Ovi infrastrukturni projekti, uključujući železničku stanicu u Novom Sadu i EKSPO 2027, dodeljeni su kineskim državnim konzorcijumima putem međudržavnih sporazuma i direktnih pregovora, zaobilazeći redovne tenderske postupke. Radove zatim uglavnom izvode različiti podizvođači.

Istorija gradnje bez dozvole: Prethodni indikatori i problemi

Nedostatak zakonskih procedura, svepristutna korupcija i nepoštovanje propisa predstavljaju hronične probleme u srpskom gradjevinarstvu.

Novi Sad

Pad nadstrešnice, železnička stanica, Novi Sad. Izvor: FoNet

Železnička stanica u Novom Sadu: u padu nadstrešnice poginulo je 16 ljudi (novembar 2024); ovaj objekat takođe nije imao odgovarajuće dozvole, kao ni adekvatan nadzor.

Beograd

Prokop , Železnička stanica, Beograd. Izvor: Marko Dragoslavić / FoNet

Glavna železnička stanica u Beogradu, Prokop, nema upotrebnu dozvolu i ne ispunjava protivpožarne uslove, ali joj je uprkos tome omogućeno da nesmetano radi i prima putnike još od 2023. godine.

  • Inženjer Edin Drljo upozorio je da će se zgrada železničke stanice „Beograd Centar“ u Prokopu srušiti ukoliko otkažu dva stuba na kojima „stoji“ i apelovao da se stanica hitno zatvori.
  • Na gredama perona stanice Prokop, na sredini raspona, uočena je pojava pukotina u donjoj zoni. Na osnovu ispitivanja koja je sproveo Institut za ispitivanje materijala iz Beograda, zaključeno je da je armatura u tim gredama tanja od one koja je bila predviđena prvobitnim projektom.

Međutim, predstavnici zemalja učesnica izložbe EKSPO ne deluju zabrinuto za bezbednost gradnje na projektu EKSPO 2027.

Širom Srbije drumom i železnicom

Autoput Miloš Veliki otvoren je bez upotrebne dozvole i bez tehničkog pregleda. Prema javno dostupnoj bazi podataka o građevinskim dozvolama CEOP-a, nije izdata upotrebna dozvola za deonicu autoputa Pakovraće–Požega (Miloš Veliki).

  • Ova deonica obuhvata i tunel Munjino brdo, koji je problematična tačka zbog klizišta i problema sa podzemnim vodama.
  • Vlada Srbije usvojila je uredbu kojom se, prema nekim tumačenjima, suspenduje Pravilnik o bezbednosti u tunelima, uz obavezu uvođenja 24-časovnog dežurstva hitnih službi: vatrogasaca, policije i medicinskog osoblja.

Pruga Beograd-Subotica ima „delimično rešenje o upotrebnoj dozvoli“; šest stanica na ovoj ruti nema upotrebnu dozvolu.

  • Na primer, noseći zidovi rekonstruisane zgrade železničke stanice u Subotici su jako oštećeni, nadstrešnica prema staničnom trgu je oštećena, a opšte stanje je loše, dok je stanje krovne konstrukcije na zgradi ocenjeno kao nepovoljno.
  • Opšte stanje zgrade opisano je kao „veoma oštećeno“ sa ocenom „1 – nezadovoljavajuće“, što se navodi u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru Sektora za inspekcijski nadzor Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Svi pomenuti radovi povereni su kineskim konzorcijumu kompanija China Railway International (CRIC) i China Communications Construction Company (CCCC). Ugovori su sklopljeni na osnovu međudržavnog sporazuma, direktnim pregovorima, bez tendera. Projekat EKSPO 2027 je pod istim pravilima poveren kineskoj državnoj kompaniji Power Construction Corporation of China Ltd (PowerChina): ugovor je zaključen na osnovu međudržavnog sporazuma, direktnim pregovorima, bez tendera.

Sve ovo prevazilazi okvire obične birokratije. Reč je o ozbiljnom bezbednosnom problemu. Kao što je pokazao tragičan pad nadstrešnice u Novom Sadu, loša infrastruktura predstavlja stalnu pretnju po ljudske živote.

Hronično loše upravljanje i politička pristrasnost učinili su železnički sistem u Srbiji toliko ranjivim da anonimne dojave o bombama redovno blokiraju mrežu na čitav dan.

  • 15. mart 2025: Kao zvaničan razlog navedene su anonimne dojave o bombama.
  • 28. jun 2025: Vlasti su ponovo saopštile da su u pitanju anonimne dojave o bombama.
  • 1. novembar 2025: Železnički saobraćaj je obustavljen uoči komemorativnog skupa povodom godišnjice tragedije na železničkoj stanici u Novom Sadu, ponovo pod izgovorom anonimnih dojava o bombama.
  • 23. maj 2026: Poslednja u nizu obustava zaustavila je sve vozove u celoj zemlji počevši od 4:15 ujutru. Ovog puta, vlasti su u potpunosti izbegle da navedu bilo kakav zvaničan razlog.

Čak i državna železnička kompanija „Srbijavoz“ otvoreno priznaje ove sistemske nedostatke. U saopštenju za javnost povodom ugovora o kreditu za 30 novih vozova, koji je potpisan 28. maja, kompanija je navela tehnički zastareo vozni park, česte kvarove i smanjenu pouzdanost. „Srbijavoz“ je upozorio da trenutna mreža ne može da izdrži nagli porast potražnje koji se očekuje za velike događaje poput izložbe EKSPO. Međutim, novi vozovi neće stići na vreme za EKSPO.

Eksploatacija radnika

Izvor: dnevni list Borba
  • Republička inspekcija rada zatekla je 56 radnika iz Turske i Kine bez radnih dozvola na gradilištu EKSPO u Beogradu. U dokumentu Republičke inspekcije rada se navodi: „Zbog utvrđenih nezakonitosti u oblasti radnih odnosa i bezbednosti i zdravlja na radu, podneto je 17 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka protiv preduzeća i preduzetnika, dok su zbog utvrđenih nepravilnosti doneta tri rešenja o zabrani rada i pet rešenja o otklanjanju nepravilnosti“.
  • Inspekcija je podnela krivične prijave protiv firme Antares construction i beogradskog ogranka firme Power China International Group Limited, koje tapkaju u mestu već skoro godinu dana, otkriva CINS..
  • Dodatni pravni problem sa kompanijom PowerChina: Svi kineski radnici bez radne dozvole zaposleni su u beogradskom ogranku kompanije PowerChina International Group Limited, koja je deo velike kineske korporacije PowerChina. Međutim, kao ogranak strane firme, ovo preduzeće nema status pravnog lica, zbog čega ne podleže Zakonu o prekršajima.

Nakon EKSPO 2027: Održavanje i upravljanje

Vlasti su potrošile ogromna sredstva na marketinške agencije koje promovišu nejasna obećanja poput onih da će „100% modularni objekti postati škole i vrtići širom Srbije“, iako ne postoji nikakav stvarni tehnički, pravni ili logistički plan za ono što će uslediti kada se EKSPO 2027 završi. Ironično, strategija razvoja opštine Surčin za period 2021–2030 predviđa budućnost zasnovanu na poljoprivredi, ribolovu i turizmu, što je u direktnoj suprotnosti sa urbanističkim projektom koji je nametnula vlada, a koji ignoriše prioritete lokalne zajednice i nema nikakav kredibilan plan održivosti.

  • Ne postoji detaljan plan za dugoročno održavanje i upravljanje infrastrukturnim objektima nakon završetka izložbe EKSPO 2027; ko će upravljati tim objektima? Lokalna samouprava, javno preduzeće ili neka druga nadležna institucija?
  • Ne postoji javno dostupan plan o tome kakve će dugoročne koristi zajednica imati od ovog projekta, što otežava opravdanost samog projekta, posebno u svetlu ogromnih investicija.
  • Velika sredstva se izdvajaju za marketinške agencije čiji se narativi zasnivaju na opštim i nedovoljno ubedljivim tezama.  Šta nam ostaje posle Ekspa? Temelj za novu ekonomiju znanja

Na primer, tvrdnja da će „Ekspo 2027 biti prvi događaj te vrste čije će nasleđe biti 100% iskorišćeno kroz modularne objekte koji će nakon izložbe postati škole, vrtići i sportske hale širom Srbije“ nije zasnovana na tehnički, pravno i logistički razrađenom konceptu, već je jasan pokazatelj marketinškog diskursa, odnosno takozvanog ekološkog i društvenog šminkanja (green-washing i legacy-washing).

U Strategiji održivog razvoja Gradske opštine Surčin 2021-2030, koja je usvojena 2021. godine, lokalna zajednica vidi svoj održivi razvoj kroz jačanje poljoprivrede, ribarstva, organske proizvodnje i turizma, a ne kroz urbanizaciju koju nameće Vlada.